-
1 way
[wei] 1. noun1) (an opening or passageway: This is the way in/out; There's no way through.) prehod2) (a route, direction etc: Which way shall we go?; Which is the way to Princes Street?; His house is on the way from here to the school; Will you be able to find your/the way to my house?; Your house is on my way home; The errand took me out of my way; a motorway.) pot; smer3) (used in the names of roads: His address is 21 Melville Way.) cesta4) (a distance: It's a long way to the school; The nearest shops are only a short way away.) pot5) (a method or manner: What is the easiest way to write a book?; I know a good way of doing it; He's got a funny way of talking; This is the quickest way to chop onions.) način6) (an aspect or side of something: In some ways this job is quite difficult; In a way I feel sorry for him.) ozir7) (a characteristic of behaviour; a habit: He has some rather unpleasant ways.) navada8) (used with many verbs to give the idea of progressing or moving: He pushed his way through the crowd; They soon ate their way through the food.) pot2. adverb((especially American) by a long distance or time; far: The winner finished the race way ahead of the other competitors; It's way past your bedtime.) daleč- wayfarer- wayside
- be/get on one's way
- by the way
- fall by the wayside
- get/have one's own way
- get into / out of the way of doing something
- get into / out of the way of something
- go out of one's way
- have a way with
- have it one's own way
- in a bad way
- in
- out of the/someone's way
- lose one's way
- make one's way
- make way for
- make way
- under way
- way of life
- ways and means* * *I [wéi]nounpot, cesta, steza; proga; prehod; stran, smer; nautical kurzway out — izhod; prehojena pot; pot ali oddaljenost, ki jo je treba prehoditi; dalja, del poti ali potovanja; prosta pot, prostor; figuratively priložnost, prilika, možnost, izhod; napredovanje, napredek, razvoj; colloquially okolica, stran; figuratively pot, način, sredstvo, postopek, metoda; navada, lastnost, običaj; poklic, stroka, področje dejavnosti; (zdravstveno) stanje, položaj; ozir, pogled, zveza, razmerje, stopnja; nautical plural grede za spuščanje ladje v vodo, sankeany way — vsekakor, v vsakem primeruby way of — na poti čez; z namenom, da; zato, da; s pomočjo; zaradiby the way — mimogrede, spotoma, na poti; sicer; slučajnoin a way — nekako, na neki način, ne popolnomain a small way — skromno, brez pretenzij, ponižnoone way or another — tako ali tako, kakorkoli, nekakoover the way — na drugi strani (poti), čez cestothe other way round — v obratni smeri, narobe, (ravno) obratnounder way nautical na poti, na vožnjithe way of the world — tok, način življenja, ukoreninjen običajthe way of the cross religion križev potno way inferior — nikakor ne slabši, neznatnejšithe good old ways — dobri, stari običajihigh way — glavna cesta, državna cesta; figuratively običajni način delovanjalion in the way — zapreka, motnja (zlasti namišljena, fiktivna)permanent way railway tir, tračnicepermanent-way man railway progovni delavecnothing out of the way — nič posebnega (nenavadnega, izrednega)this way please! — semkaj, za menoj, prosim!this is not in my way — to ni moja stroka, s tem se ne bavimto be in the family way — biti noseča, pričakovati otrokato be in s.o.'s way — biti komu napoti, motiti kogato be on the way — biti na poti, približevati seto be in a way colloquially biti vznemirjen, razburjento clear the way — umakniti se s poti, dati prost prehodto come ( —ali to fall) in s.o.'s way — srečati koga, naleteti na kogato get in the way — biti napoti, zapreti pot, oviratito get in the way of s.th. — razumeti kajto get out of the way — iti s poti, umakniti se (s poti)to give way — umakniti se, odmakniti se, izogniti se; popuščati, popustitito force one's way — izsiliti, utreti si potto go one's way — oditi, iti po svoji potito go ( —ali to take) one's own way — iti svojo pot; ravnati, narediti neodvisno od nasvetov drugihto go the way of all the earth (of all flesh, of nature) figuratively umretiyou can't have it both ways — ne moreš imeti obojega; figuratively ne more biti volk sit in koza celato have one's own way — delati po svoji glavi; doseči to, kar želimoto look s.o.'s way — gledati proti komuto lose way — izgubiti, zmanjšati hitrostto lose one's way — zaiti, izgubiti seto make way — napredovati; figuratively prodreti, uspetito make one's own way — iti po svoji poti, oditito make the best of one's way — iti čim hitreje, pohitetito put o.s. out of the way — truditi se, da(ja)ti si trudato put s.o. out of the way — spraviti koga s poti, tajno ubiti kogato see a way out — videti pot (izhod, neko možnost)to stand in the way of s.o. — ovirati koga, zastaviti komu potto work one's way — študirati, preživljati se z delomII [wéi]transitive verbizuriti (konja) za hojo ali ježo po cestiIII [wéi]adverb colloquially daleč -
2 some
1. pronoun, adjective1) (an indefinite amount or number (of): I can see some people walking across the field; You'll need some money if you're going shopping; Some of the ink was spilt on the desk.) nekaj2) ((said with emphasis) a certain, or small, amount or number (of): `Has she any experience of the work?' `Yes, she has some.'; Some people like the idea and some don't.) nekaj; nekateri3) ((said with emphasis) at least one / a few / a bit (of): Surely there are some people who agree with me?; I don't need much rest from work, but I must have some.) nekaj4) (certain: He's quite kind in some ways.) neki2. adjective1) (a large, considerable or impressive (amount or number of): I spent some time trying to convince her; I'll have some problem sorting out these papers!) precej2) (an unidentified or unnamed (thing, person etc): She was hunting for some book that she's lost.) neki3) ((used with numbers) about; at a rough estimate: There were some thirty people at the reception.) približno3. adverb((American) somewhat; to a certain extent: I think we've progressed some.) do neke mere- somebody- someday
- somehow
- someone
- something
- sometime
- sometimes
- somewhat
- somewhere
- mean something
- or something
- something like
- something tells me* * *[sʌm]1.adjectiveneki, nekak, nekateri, en; katerikoli, kakršenkoli; slang velik, silen, pomemben, odličen; (pred samostalnikom v množini) nekaj, neko število, nekoliko, malo (od njih), kakih, okrog, približnoat some time or other — enkrat pač, kadarkoli, prej ali slejin some way or other — na ta ali na oni način, tako ali takoto some extent — do neke mere, nekakosome few — maloštevilni, majhno številosome girl! — čedno dekle!some people — nekateri (ljudje), nekaj ljudiit is some five years since we saw each other — kakih pet let je, kar sva se (zadnjič) videlashall I give you some more tea? — naj vam dam še malo čaja?I call that some poem! — to (pa) je pesem!that's some hat! — to (pa) je klobuk (in pol)! to je kolosalen klobuk!as you say, it did cost some money — kot pravite, je to (res) stalo nekaj (= precéj) denarjathat will take you some time — to vam bo vzelo nekaj časa;2.pronounkaterikoli, neki, nekateri; American slang precéj, kar veliko, kar mnogo, še večsome... some — eni... drugisome of these days — te dni, v kratkem, kmalusome accepted, some refused — nekateri so sprejeli, drugi odkloniliif you have no money, I will give you some — če nimaš denarja, ti ga jaz nekaj dammay I have some of this cake? — lahko dobim nekaj tega kolača?he ran a mile and then some — tekel je eno miljo in nato še naprej;3.adverbnekaj; precéj, zelothat's going some! — to mi je všeč! to je sijajno! -
3 style
1. noun1) (a manner or way of doing something, eg writing, speaking, painting, building etc: different styles of architecture; What kind of style are you going to have your hair cut in?; a new hairstyle.) slog2) (a fashion in clothes etc: the latest Paris styles; I don't like the new style of shoe.) moda3) (elegance in dress, behaviour etc: She certainly has style.) stil2. verb1) (to arrange (hair) in a certain way: I'm going to have my hair cut and styled.) modno oblikovati2) (to design in a certain style: These chairs/clothes are styled for comfort.) oblikovati•- stylish- stylishly
- stylishness
- stylist
- in style* * *I [stáil]nounslog, stil, način (govora, pisanja, življenja itd.); dober, pravilen način; architecture slog; moda, model, kroj; sport stil, tehnika; uglajeno vedenje, fin način, okus, eleganca, imenitnost; (službeni) naslov, naziv, ogovarjanje, titula; economy juridically tvrdka, ime tvrdke; vrsta, kategorija; štetje časa (koledar); history pisalo, poetically pero ali svinčnik; igla (bakrorezna, gramofonska itd.); medicine sonda; kazalec sončne ure; printing stil pisanja in pravopisunder the style of — pod naslovom (imenom, firmo)that's the style! colloquially tako je (prav)!the matter is worth more than the style figuratively vsebina je več vredna kot oblikamy style is plain John Smith — moje ime je preprosto J. S.to put on style American colloquially delati se finegaII [stáil]transitive verbnazivati, ogovarjati, da(ja)ti naslov, titulirati, naslavljati, imenovati, označiti; narediti (zasnovati, ukrojiti) po najnovejši modi; economy American slang delati reklamo zathe King's eldest son is styled the Prince of Wales — najstarejši kraljev sin ima naslov P. of. W. (knez Valizije, valizijski princ)to style a new type of shoe — uvesti, spraviti v modo nov tip čevlja
См. также в других словарях:
tá — tó zaim., ed. m. téga tudi tegà, tému tudi temù, za neživo tá, za živo in v samostalniški rabi téga tudi tegà, tém tudi tèm, tém tudi tèm; ž. té, téj tudi tèj stil. tì, tó, téj tudi tèj stil. tì, tó; s. téga tudi tegà, tému tudi t … Slovar slovenskega knjižnega jezika
drúg — a tudi á m, mn. drugóvi in drúgi (ȗ) 1. star. tovariš, prijatelj: včasih mu je bil drug; obiskal je skoro vse mladostne drugove; drug iz vojnih dni / pogosto se sestaja s stanovskim drugom iz sosednjega mesta; pren., pesn. Bori, drugovi, dehteči … Slovar slovenskega knjižnega jezika
stav — stȁv m <N mn stàvovi> DEFINICIJA 1. položaj tijela [stojeći stav; sjedeći stav; ležeći stav] 2. odnos prema komu ili prema čemu [pozitivan/negativan stav; singularni stav; univerzalni stav; partikularni stav] 3. načelo kojeg se netko drži;… … Hrvatski jezični portal
jèzik — m 〈V iče, N mn ici, G jȅzīkā〉 1. {{001f}}anat. pokretljiv mišić u usnoj šupljini čovjeka i životinja, organ za okus i uzimanje hrane, u čovjeka jedan od organa govora [hrapav ∼] 2. {{001f}}pren. a. {{001f}}ono što oblikom podsjeća na jezik… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
jezik — jèzik m <V iče, N mn ici, G jȅzīkā> DEFINICIJA 1. anat. pokretljiv mišić u usnoj šupljini čovjeka i životinja, organ za okus i uzimanje hrane, u čovjeka jedan od organa govora [hrapav jezik] 2. pren. a. ono što oblikom podsjeća na jezik… … Hrvatski jezični portal
žé — in žè in že prisl. (ẹ̑; ȅ) 1. izraža, da dejanje, stanje nastopi prej, kot se pričakuje: zakaj že odhajaš; menda nisi že utrujen; nisem vedel, da je že tako pozno; niso pričakovali, da si že tu / mi smo že končali, oni pa so šele začeli; tam je … Slovar slovenskega knjižnega jezika
rúka — rúk|a ž 〈D L rúci, N mn rȗke, G r‹kū/ ā razg.〉 1. {{001f}}anat. a. {{001f}}jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ∼a; desna ∼a] b. {{001f}}šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ∼e, sport u boćanju baciti… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
ruka — rúka ž <D L rúci, N mn rȗke, G rȕkū/ ā razg.> DEFINICIJA 1. anat. a. jedan od gornjih udova ljudskog tijela od ramena do vrhova prstiju [lijeva ili desna ruka] b. šaka (od zglavka do prstiju) [baciti ispod ruke, sport u boćanju baciti boću… … Hrvatski jezični portal
svȅ — označava 1. {{001f}}zam. 〈G svèga, D L svèmu, I svîm〉 a. {{001f}}potpuno obuhvaćanje svih dijelova cjeline, pojedinosti ili cjeline bez ostatka [uzimam ∼] b. {{001f}}(u raznim kontekstima) pejor. u zn. svi (ovi) ljudi koje vidimo, o kojima… … Veliki rječnik hrvatskoga jezika
sve — svȅ DEFINICIJA označava 1. zam. <G svèga, D L svèmu, I svȋm> a. potpuno obuhvaćanje svih dijelova cjeline, pojedinosti ili cjeline bez ostatka [uzimam sve] b. (u raznim kontekstima) pejor. u zn. svi (ovi) ljudi koje vidimo, o kojima… … Hrvatski jezični portal
vídeti — im nedov. in dov. (í ȋ) 1. z vidom zaznavati: prižgal je luč, da so videli; gleda, pa ne vidi; videti letalo, oblake; videti nesrečo; skozi okno je videl prihajati vojake; ali ne vidiš, da se že dani; videti se v ogledalu; ostro, razločno… … Slovar slovenskega knjižnega jezika